PJESME NOVLJANSKOG KOLA

-zbirka pjesama novljanskog kola broji 66 pjesama i preko 2500 stihova.Raspored pjesama kola ucinjen je prema izlaganjima novljanskih pivaca i nije strogo odreden.Pivaci i njihov predvodnik dogovaraju se svake godine koje ce pjesme pjevati pridrzavajuci se pritom nacelno datog rasporeda,iako ne postoji nikakva zapreka da se naznaceni red izmjeni tim prije,jer se sve pjesme i ne mogu u toku jednih mesopusnih svecanosti otpjevati u kolu.Sve pjesme novljanskog kola,osim onih koje ulaze u skupinu novljanskih pjesama poznatih pod nazivom"curumbele",pisane su u osmercu,a mnoge od tih pjesama poznate su i u drugim krajevima nase zemlje.Glavna lica u tim pjesmama su vode uskoka i hajduka:Ivan Vlatkovic,Ilija Smiljanic,Ivan harambasa,kapitan Matija,Starina Novak i drugi.Prvog dana novljanskih mesopusnih svecanosti na "mesopusnu nedilju" pjeva se vise pjesama od kojih je posebno zanimljiva pjesma"Poziv u kolo",koja je data u tri varijante.Znacaj te pjesme lezi u tom sto iz njezina sadrzaja vidimo i zakljucujemo da je novljansko kolo takovo narodno kolo u koje se ulazi i hvata "po malo", a to znaci dostojanstveno i ne svi odjednom.Pored toga pivaci daju podstreka igracima pozivom:"koji se uzda,taj se hvata."I dalje:"u kolu smo svi jednaki,u kolu je brat do brata."Ostale pjesme koje se pjevaju na "mesopusnu nedilju" pjevaju o Ivanu Vlatkovicu,senjskom kapetanu,da je rodom Bunjevac,Krmpocanin,i da su za njegovo vrijeme Krmpocani doselili iz Lica u sadasnju postojbinu izmedu Senja i Novog Vinodolskog na podrucje svetojakovarsko,koje je kasnije dobilo ime Krmpote.U vrijeme zitka i prije,kada novljansko kolo dozivljava svoju kulminaciju po brojnosti i zivosti cuju se i umjetnicke pjesme,a to je u prvom redu pjesma Maksa Potocnjaka "Braca Mazuranici",zatim pjesme "Novigrade nasa diko" od Jurja Kargacina, "Agovanje" Ivana Mazuranica, "Ilirsko kolo" Pavla Stoosa, "Nasa zastava" Ivana Trnskog i konacno dvije poskocnice Andrije Kacica Miosica.Posebnu skupinu pjesama cine pjesme koje se pjevaju na Meli poli Studenca i na Placi.To su mjesta na kojima se igralo kolo na dan zenidbe,a pjesme su:"Cvice", "Kosutice", "Konj zelenko", "Izvir voda izvirala", "Tri junaka", "Junak i divojka", "Putuj knjigo", "Lipa primorkinja", i "Nikad nisan veselija bila".Ove pjesme su kratke,a po sadrzaju domace novljanske,iako se u nekim pjesmama osjeca i utjecaj pjesama koje su nosile biljeg borbe s Turcima.U Novom se tako drzi,a i jest,da su bas ove pjesme najstarije,te se rijetko cuju u novljanskom kolu,a tu grijesimo.

NOVLJANSKI "ZITAK"

-novljanski "Zitak" je pisano djelo svoje vrste i znacaja,i citajuci bilo koji "Zitak",sto stariji to i bolje, citalac dobiva vjernu sliku minulih dana i godina,u politickom,drustvenom i ekonomskom pogledu,a napose u pogledu jezika."Zitak", iako ima svog autora,nosi,bez ikakve sumnje,biljeg sire suradnje veceg broja Novljana koji su,ne samo sadrzajem,nego cak i pojedinim stihovima,pa i nizom stihova,sudjelovali u njegovu stvaranju.Karakteristican je u tom pogledu Zitak mesopusta"Neslozni deski" iz 1963. godine ciji se autor javlja pod zajednickim imenom Novljani.Zitak je kronika novljanskih dogadaja iznesena u stihu,u osmercu kao i poskocnica novljanskog kola,a u njemu su zabiljezeni i oni koji su na bilo kakav nacin pokazali svoju nespretnost i nesnalazljivost,tako da je Z itak imao i ima dobar satiricki karakter.Sve je to pratilo Novljanina i Novljanku na njihovom zivotnom putu nastojeci,da ne dadu ni prilike ni povoda ni Novom ni van njega,da ih zahvati kronicar Zitka. Najstariji novljanski zitak prema popisu koji se nalazi u Narodnom muzeju (u Novom Vinodolskom) datira od 1860. godine.Do kraja XIX. stoljeca sacuvano je 10 novljanskih zitaka,koji se cuvaju u Narodnom muzeju grada Novog,a od tada pa do danasnjih dana sacuvano je,zahvaljujuci zbirci Davorina Jezica kao i zbirci Narodnog muzeja 61 zitak.Kompozicija novljanskog zitka posebno je interesantna,jer svaka mesopustarska kronika pa i novljanska imala je u svom pocetku tri dijela po uzoru na najobicniju dramu koja se odvija u svakoj sudnici:optuznicu,dijalog odnosno samu raspravu i osudu s obrazlozenjem.

Sastavljaca novljanskih zitaka ili kako se oni sami vole nazivati mandatori ili autori zitka,bilo je vise.O najstarijim sastavljacima "Zitka" nema mnogo podataka,a znamo da su to bili:Stipan Marijasevic, Mikula Sopic, jedan Mazuranic i Filip Sokolic,a to su danas i nasi sugradani.

KUD "ILIJA DORCIC"

-dana 10. rujna, 1950. godine osnovan je inicijativni odbor za osnivanje KUD-a u Novom Vinodolskom,a tocan datum samog osnivanja KUD-a "Ilija Dorcic" bio je 26.1.1951. godine.Folklorna sekcija prva je zapocela rad,buduci da je prvi i osnovni zadatak KUD-a bio ocuvanje novljanskog izvornog folklora,a to je ujedno i jedina sekcija KUD-a koja se odrzala do danas,a to znaci pune 44 godine.Sekcija je vrlo brzo okupila prilican broj gradana i gradanki u Novom,a to su bili sve poznati pjevaci i pjevacice novljanskih narodnih pjesama,a isto tako plesaci i plesacice novljanskih narodnih plesova.Buduci da se novljanski plesovi a sito tako i mantinjada izvode iskljucivo na sopilama,bilo je potrebno angazirati dva najbolja sopca,a to su bili Ivan-Dobric Lukinic i Anton Piskulic-Arbica.Da su sopile tako ukorijenjene i omiljene u Novome dokazuje cinjenica da ni jedan drustveni dogadaj ne prode bez sopila;promocije knjiga, cakavske veceri,pa i sve ostale knjizevne veceri,otvaranje drustvenih prostorija,otvaranje izlozaba,skupstina raznih udruzenja,otkrice spomenika,polaganje vijenaca,razna predavanja i desetke ostalih drustvenih zbivanja bilo je popraceno zvukom nasih sopila.

Prva i osnovna briga i zadatak upravnog odbora KUD-a bila je nabava tkanina i sivanje muskih nosnji,kako muski clanovi folklorne sekcije ne bi morali nastupati u svojim odijelima.Tada je sasiveno 15 muskih nosnji,pa je jos iste 1951. zabiljezeno nekoliko videnih uspjeha sirom nase regije.Prema provjerenim podacima danas u Novom postoji oko 600 zenskih nosnji za sve uzraste i oko 80 muskih.

Nakon zavrsetka drugog svijetskog rata u sklopu KUD-a pokrenute su grupe:dramska sekcija,pjevacki zbor,tamburaska sekcija i klape.